DJEVOJKA CARA NADMUDRILA – Narodna novela / Video, Narodna pripovetka, Epika, Tekst
DJEVOJKA CARA NADMUDRILA
Jedan siromah življaše u jednoj pećini i nemaše ništa do jednu šćer, koja bijaše mnogo mudra i iđaše svuda u prošnju, pa i oca svoga učaše kako će prositi i pametno govoriti. Dođe jednom siromah k caru da mu štogođ udijeli; car ga upita okle je i ko ga je naučio mudro govoriti. Ovi mu odgovori okle je i kako ga je šćer naučila.
– A šćer tvoja od koga se naučila? – upita car, a siromah odgovori:
– Bog je nju umudrio i naša jadna siromaština.
Tada mu car dade trideset jaja i reče mu:
– Ponesi ovo tvojoj šćeri i reci joj neka mi iz tijeh jaja izleže pilad, pak ću je dobro darovati; ako li pak ne izleže, hoću te staviti na muke.
Siromah otide plačući u pećinu i kaže sve šćeri. Ona pozna da su jaja varena, i reče ocu da pođe počinuti a da će se ona za sve pobrinuti. Otac je posluša i otide spavati, a ona dohvati pinjatu i nastavi na vatru punu vode i boba, pa kad svari bob, zovne ujutro oca i reče mu da uzme ralo i volove pak da ide orati pokraj puta kuda će pasati car, i reče mu:
– Kad vidiš cara, uzmi bob pak sij, i viči: Haj, volovi, pomozi bože da rodi vareni bob! Kad te car zapita kako može roditi vareni bob, a ti reci: kao i iz varenijeh jaja izleći se pilad.
Siromah posluša šćer pa otide te stane orati; kad ugleda cara đe ide, on stane vikati:
– Haj volovi, pomozi bože da rodi vareni bob.
Čuvši car ove riječi, stane na putu i reče siromahu:
– Siromaše, kako može roditi vareni bob?
A on mu odgovori:
– Čestiti care, kao i iz varenijeh jaja izleći se pilad.
Stavi se car odmah da ga je šćer naučila, pa zapovjedi slugama te ga uhvate i dovedu preda nj, pa mu onda pruži povjesmo lana govoreći:
– Uzmi to, i od toga imaš učiniti guminu i jedra sva, što je od potrebe za jedan brod; ako li ne, izgubićeš glavu.
Ovi siromah s velikijem strahom uzme povjesmo i plačući otide doma i kaže sve svojoj šćeri. Šćer ga pošlje da spava obećavajući da će ona sve to učiniti. Sjutradan uzme mali komad drveta, pak probudi oca i reče mu:
– Na ti ovo drvo i ponesi ga caru neka mi od njega napravi kuđelju i vreteno i stative i ostalo što trebuje, pak ću ja njemu napraviti sve što naređuje.
Siromah posluša šćer i iskaže caru sve kao što ga je ona naučila. Car čuvši ovo začudi se i stane misliti šta će činiti, pa onda dohvati jednu malu čašicu i reče mu:
– Uzmi ovu čašicu i ponesi tvojoj šćeri neka mi njom preseka more da ostane polje.
Siromah posluša i plačući ponese šćeri onu čašicu i kaže joj sve što je car rekao. Đevojka mu reče da ostavi do sjutra i da će ona sve učiniti. A sjutradan zovne oca i dâ mu litru stupe i reče:
– Ponesi ovo caru i reci mu neka ovijem zatisne sve izvore i sva jezera, pak ću ja presekati more.
Siromah otide i ovako caru reče. Car videći da je đevojka mnogo mudrija od njega, zapovjedi mu da je dovede pred njega; a kad je dovede i oboje se poklone pred njim, onda je car zapita:
– Pogodi, đevojko, šta se može najdalje čuti?
Đevojka odgovori:
– Čestiti care, najdalje se mogu čuti grom i laž.
Tada se car dohvati za bradu i obrnuvši se svojoj gospodi zapita ih:
– Pogodite koliko valja moja brada?
Kad jedni stanu govoriti ovoliko drugi onoliko, onda đevojka odgovori svijema da nijesu pogodili, pak reče:
– Careva brada valja koliko tri kiše ljetne.
Car se začudi pa reče:
– Đevojka je najbolje pogodila.
Pa je onda zapita hoće li biti njegova žena, i da drukčije ne može biti nego tako. Đevojka se pokloni i reče:
– Čestiti care, kako ti hoćeš neka bude, samo molim da mi napišeš na karti svojom rukom, ako bi se kadgođ na me rasrdio i mene od sebe oćerao, da sam gospođa uzeti iz tvoga dvora ono što mi je najmilije.
Car joj ovo odobri i potpiše. Pošto pasa nekoliko vremena, car se na nju ražljuti i reče joj:
– Neću te više za ženu, nego hajde iz moga dvora kud znaš.
Carica mu odgovori:
– Svijetli care, poslušaću, samo me pusti da prenoćim, a sjutra ću poći.
Car joj dopusti da prenoći. Onda carica kad su bili pri večeri pomiješa mu u vino rakiju i neka mirisna bilja, i nudeći ga da pije govoraše mu:
– Pij, care, veselo, jer ćemo se sjutra rastati, i vjeruj mi da ću biti veselija nego kad sam se s tobom sastala.
Car se opjani i zaspi, a carica spravi karocu i ponese cara u kamenu pećinu. Kad se car u pećini probudi i vidi đe je, poviče:
– Ko me ovđe donese?
A carica mu odgovori:
– Ja sam te donijela.
Car je upita:
– Zašto si ti to od mene učinila? Da li ti nijesam rekao da više nijesi moja žena?
Onda mu ona, izvadivši onu kartu, reče:
– Istina je, čestiti care, da si mi to kazao, ali pogledaj što si na ovoj karti potpisao: što mi bude najmilije u tvojemu domu da ponesem sobom kad od tebe pođem.
Car, videći to, poljubi je i povrate se opet u carski dvor.
Narodna novela
Vuk Stefanović Karadžić
Nepoznate reči i njihovo značenje:
Šćer – ćerka
Okle – odakle
Varen – obaren, skuvan
Počinuti – odmoriti se, odspavati
Pinjata – zemljana posuda
Nastaviti – staviti
Bob – zeljasta biljka slična pasulju ili grašku
Pasati – proći
Povjesmo – povesmo, svežanj vune ili lana koji se vezuju za preslicu
Preslica – sprava za predenje vune
Gumina – uže kojim se vezuje brod
Kuđelja – kudelja, vlakna konoplje ili lana pripremljena za predenje
Vreteno – drven obao štapić na koji se pri predenju namotava pređa
Stativa – ovde: jedna od gredica i razboju
Presekati – izbaciti vodu iz nečega; isušiti
Stupa – vlakna konoplje i lana koja služe za zaptivanje da voda ne iscuri; kučina
Zatisnuti – zapušiti
Karoca – vrsta kola
ROD – epika VRSTA – narodna novela
Narodna novela je književno delo u kome se događaji prikazuju onako kako su se mogli desiti u stvarnosti. Za razliku od bajke, u narodnoj noveli nema fantastičnih detalja, već se u njoj događaji odvijaju kao u svakodnevnom životu. Zbog toga što u njima nema čudesa, Vuk Karadžić je narodne novele nazvao muškim pripovjetkama. Junaci narodnih novela poseduju vrline koje im pomažu da se izbave iz raznih, naizgled bezizlaznih situacija. U novelama se često mogu javiti neočekivani događaji, koji dovode do obrta u radnji. Neretko se fabula novele zasniva na rešavanju zadataka i zagonetki nadmudrivanjem, kao što je slučaj u noveli Djevojka cara nadmudrila.
Mudrost je osobina koja krasi mnoge književne junake. To važi i za one koje srećemo u narodnoj noveli. Junak novele snalazi se pomoću vlastite pameti i pameti svojih pomagača. Za razliku od junaka bajke, on teške zadatke ne rešava pomoću čudesnih pomoćnika i čarobnih sredstava, već nadmudrivanjem, nadgovaranjem, lukavstvom i dosetljivošću.
Pročitajte više:
POEZIJA – Najlepše pesme naše i svetske književnosti
BAJKE – Najlepše bajke za decu svih vremena / Autorske bajke, Narodne bajke sa svih meridijana sveta
CRTANI FILMOVI – Najlepši crtani filmovi za decu / Sinhronizovani / Video
BIBLIOTEKA – Riznica mudrosti – Knjige, Poezija, Proza, Poslovice, Citati, Zanimljivosti
SPORT / Zanimljivosti, Navijački kutak, Citati, Pesme, Novosti
Panta Rei – Panta Rei – Τα Πάντα ῥεῖ – SVE TEČE
Foto kolaži: Panta Rei – www.pantarei.in.rs
Zabranjeno je preuzimanje delova tekstova, tekstova u celini, fotografija i ostalog sadržaja na sajtu bez navođenja izvora i uz postavljanje linka ka izvornom sadržaju na www.pantarei.in.rs.